Kad nakon ljetne sparine padne kiša, površinski se sloj prašine navlaži i cesta postaje skliska kao na poledici. To je posebice opasno na našim cestama u Dalmaciji i Istri, koje imaju asfalt bogat vapnencem, koji se izlučuje na vrućini i s prvim kapima kiše postaje iznimno opasan... Na suhom je svaki vozač spretan i svaka guma dobra. Na kiši se poznaju junaci! Posebice na ljetnoj kiši. Ovo valja dobro upamtiti u vrijeme kada kiše i nevere smjenjuju ljetne vrućine. Kiša koja padne nakon duže sparine, pretvara ceste u opasna klizišta. Najopasnije je kad (prava) kiša počinje. Ne kad padnu prve kapljice, nego kad se navlaži cijeli kolnik.

Kritično je kad je cesta toliko navlažena, da se vide tragovi od prolaska vozila. Tad se površinski sloj prašine pomiješa s vodom, tvoreći tanak sloj blata, koji je opasan poput leda. Problemi bi bili znatno manji, da je površina ceste, kao kod inozemnih autoputova, izvedena hrapavije. Ovako neiskustvo i nepažnja vozača, te neispravnost vozila, izrazitije dolazi do izražaja. Najgore je što niti jedan vozač, u niti jednom automobilu, ne može biti potpuno siguran, jer ne može utjecati na ponašanje ostalih sudionika u prometu.

Kiša koja padne nakon duže sparine, pretvara ceste u opasna klizišta. Najopasnije je kad (prava) kiša počinje. Ne kad padnu prve kapljice, nego kad se navlaži cijeli kolnik

Najbolje je ne voziti za ljenjih kiša ili barem pričekati dok kiša ne ispere površinski sloj ceste. Mnogi ipak nisu spremni za ovakva ‘odricanja’, što se donekle može shvatiti ako je automobil potpuno ispravan. No, upuštanje u takve avanture s istrošenim gumama i neispravnim kočnicama, ravno je ruskom ruletu. Toga bi trebao biti svjestan vlasnik svakog starijeg i zapuštenijeg automobila. Kako povećati sigurnost vožnje na ‘ljetnoj poledici’ i voziti uz prihvatljivu razinu rizika? Vrijede iste preporuke kao i kod prave, zimske poledice.

(dvk)

VAŽNO:
- vozite što sporije, ne brže od 60 km/h
- papučicu kočnice pritiskujte što opreznije te izbjegavajte naglo uključivanje nižeg stupnja, jer kotači mogu blokirati
- povećajte razmak od vozila ispred sebe na barem 50 metara
- izbjegavajte nagle pokrete volanom ili kočnicama
- pravodobno upozorite ostale sudionike u prometu u svoje namjere. Posebice kod skretanja ulijevo
- izbjegavajte sva pretjecanja i pozorno motrite na ostale sudionike u prometu, posebice na motocikliste i pješake