Ekonomska kriza potaknula je vlasnike vozila u Hrvatskoj na još veći interes za auto plinom kao alternativnim jeftinim gorivom u usporedbi sa dizelskim gorivom i benzinom. Svi više-manje znaju za autoplin, znaju da im treba u postojeće benzinske motore ugraditi posebnu plinsku instalaciju, obaviti atest i dalje se voziti znatno jeftinije. No, porastom interesa za autoplinom dolazi i do zabune, jer su vozači počeli miješati dvije nekompatibilne vrste autoplina. Kada se spomene autoplin tada se misli na ukapljeni naftni plin za koji se koriste kratice UNP, LPG i GPL, a to je smjesa propan-butan plinova kakvi se koristi i u plinskim bocama u kućanstvu i industriji. Drugi autoplin koji se sve češće spominje zove se zemni plin što je isto kao i nazivi prirodni plin i CNG. Prvo ćemo vas upoznati ukratko s najbitnijim karakteristikama ova dva auto plina i to su informacije koje bi svaki vozač trebao znati, a potom objasniti glavnu razliku i prednosti i mane, a na vama je da odlučite da li ćete za pogon uopće koristiti autoplin.

Crpka za punjenje LPG (lijevo) i CNG (desno) auto plina

Ukapljeni naftni plin (UNP, LPG, GPL)
U Hrvatskoj se često za Ukapljeni Naftni Plin (UNP) koristi naziv LPG (eng.: Liquified Petroleum Gas). Može se sresti i naziv GPL (tal.: Gas di Petrolio Liquefatto, a najčešće se koristi naziv autoplin. Ukapljeni naftni plin je smjesa propana i butana koji se u Hrvatskoj distribuira u omjeru 50% butana i 50% propana, dok se zimi povećava količina propana u smjesi. Veća količina propana osigurava pritisak potreban za izlaz smjese iz spremnika i pri niskim temperaturama. Komercijalni načini dobivanja jest separacijom bogatog prirodnog plina (degazolinaža) i rafinerijskom preradom sirove nafte. Energetska vrijednost UNP-a u odnosu na isti volumen benzina je nešto manja, a u odnosu na masu nešto veća. Za dobivanje iste količine energije potrebno je utrošiti nešto veći volumen UNP-a. U odnosu na druga fosilna goriva izgaranjem se oslobađa manje HC spojeva (čađe), otrovnih spojeva benzena i 1,3 butadiena, te je znatno smanjena emisija sumpornih spojeva. Korištenjem UNP-a u gusto naseljenim područjima poboljšava se kvaliteta zraka te se smanjuje mogućnost nastanka kiselih kiša.

Svojstva LPG-a:
- Teži je od zraka oko 1,9 puta (pada i koncentrira se pri tlu)
- Nije otrovan, no u velikoj koncentraciji smanjuje količinu kisika u prostoriji, tj. može uzrokovati hipoksiju
- Zbog lakšeg transporta i učinkovitijeg skladištenja ukapljuje se pod povećanim tlakom, već od 1,7 bara i temperaturama od -10° C te se pohranjuje u namjenske posude ili spremnike
- Pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi UNP prelazi u plinovito stanje

Spremnik plina LPG sustava (gore) i CNG sustava (desno) u prtljažnom prostoru automobila

Prirodni plin (CNG, zemni plin)
U Hrvatskoj se također koristi naziv CNG (eng. Compressed Natural Gas), a prirodni plin se zbog porijekla i načina dobivanja naziva i zemnim plinom. U Hrvatskoj se distribuira putem gradskih plinovoda i tada se naziva gradski plin. Prirodni plin se sastoji pretežno od metana (85-95%) sa primjesom etana, propana, butana. Prirodni plin dobiva se crpljenjem iz podzemnih ležišta u naftnim i plinskim poljima. Komprimirani prirodni plin se čuva pod pritiskom i ostaje u plinovitom stanju tijekom cijelog procesa sabijanja.

Svojstva komercijalnog prirodnog plina:
- Lakši je od zraka otprilike dva puta
- Nije otrovan, no u velikoj koncentraciji smanjuje količinu kisika u prostoriji, tj. može uzrokovati hipoksiju
- Kod korištenja za pogon vozila tlači se na 200-230 bara, te se pohranjuje u visokotlačne posude

Dijelovi plinske instalacije koja se ugrađuje u automobil

Mnogi vozači pitaju koja je razlika između LPG i zemnog plina za automobile i da li se može koristiti ista plinska instalacija, gdje su punionice… Ukratko da rezimiramo:
LPG = UNP tj. ukapljeni naftni plin koji se kupuje u tekućem stanju pri tlaku oko 5
bara i plaća se po litri, a spremnik u automobilu ima tanje stjenke, dok je na raspolaganju više od 260 punionica u Hrvatskoj.
CNG = komprimirani prirodni (zemni) plin koji se kupuje u plinovitom stanju pri tlaku oko 220 bara i plaća se po kilogramu, spremnik u automobilu ima deblje stjenke, a najveća mana mu je samo jedna javna punionica u Gradskoj plinari u Zagrebu.

Plinska instalacija je skuplja za prirodni (zemni) plin nego za LPG (propan-butan), tako da je početna investicija veća, a trenutačno je ponuda takvih uređaja za prirodni plin u Hrvatskoj znatno manja ili simbolična u odnosu na LPG plinsku instalaciju kod koje se može birati već između desetak proizvođača, različite kvalitete i naravno cijene. Razlika između CNG (prirodni plin - metan) i LPG (propan-butan) uređaja je u boci i isparivaču, dok su ostali dijelovi isti. Cijena auto plina LPG je 3,35 kn/l, dok je cijena CNG zemnog plina za vozila 3,20 kn/kg. Jedna litra zemnog plina teška je oko 250 grama. Pri usporedbi cijena obratite pažnju na to da se plaća različita jedinica plina - litra, odnosno kilogram. Oni malobrojni u Hrvatskoj koji koriste za pogon CNG plin kažu da se za 20 kuna može automobilom napraviti 100 km. CNG je nešto malo manje od duplo jeftiniji po prijeđenom kilometru od LPG-a i još ekološkiji. Sa LPG-om 100 km koštaju oko 33 kn, a kod benzina oko 83 kuna. Vožnja na CNG ugrubo je 40% jeftinija nego vožnja na LPG. No, ništa na svijetu nije idealno, pa je CNG-u najveći nedostatak raspoloživa samo jedna punionica u Hrvatskoj i mala autonomija. Vozila koja koriste CNG imaju autonomiju vožnje oko 150 do 250 km, dok vozila koja koriste LPG imaju autonomnost od 350 do 700 km, što je vezano s ugrađenom veličinom spremnika plina.

Davor Kindy