U novom broju Auto blic donosi zanimljivu reportažu koju ovom prilikom objavljujemo. Proveden je zanimljiv eksperiment Mercedesovog odjela za razvoj. Inženjeri su prošle godine ugradili najmoderniji četverocilindarski dizelski motor sa 204 KS iz modela C 250 CDI u karoseriju Mercedesa 190. Rezultati su izvanredni. Model 190 D sada pruža performanse za trkačku stazu, uz potrošnju goriva od samo 4,9 l/100km. Ideja za ovaj neobičan eksperimentalni automobil sazrila je tijekom jedne večernje diskusije o velikom napretku dizelske tehnologije u posljednjih 20 godina. Postavilo se pitanje kako se ovaj napredak može učiniti vidljivim, sagledan odvojeno od također krupnih i dubokih promjena na polju sigurnosti i udobnosti vozila? Predloženo je da se najmoderniji četverocilindarski dizel motor OM 651 sa 150 kW (204 KS) i 500 Nm ugradi u Mercedes-Benz 190 (W201), popularni “Baby Benz”, koji je bio najmanji Mercedes u vrijeme kada se pojavio, točnije 1982. godine. Za operaciju ‘transplantacije’ je odabran Mercedes 190 E 2.6. Ovaj model je bio opremljen 6-cilindarskim benzinskim motorom snage 160 KS, koji je podjednako težak kao suvremeni turbodizelski agregat OM 651. Na taj je način sačuvan uravnotežen odnos raspodjele mase između prednje i stražnje osovine. I kočioni sustav ovog modela s motorom od 160 KS bio je dovoljno dimenzioniran, da bi zauzdao stotine modernih dizelskih konja. Pošto se nakon kalkulacija činilo da motor može stati u raspoloživi motorni prostor, karoserija je naknadno još jednom izmjerena.

Motor je jedva stao u predviđen motorni prostor. Problemi prilikom ‘pakiranja’ nisu bili jedini koje je trebalo riješiti, Hanspeter Brömmer (dolje lijevo), Dieter Braun, Peter Lehmann i Hartmut Götzen (u smjeru kazaljke na satu) uložili su mnogo radnih sati, novca i znanja u ovaj projekt

Tada je zaključeno da će ipak doći do problema prilikom ‘pakiranja’. Upravljačka motka bi prolazila kroz korito za ulje motora. Rješenje je pronađeno kod kolega iz Mercedes-Benzovog komercijalnog programa, pa je ugrađeno uljno korito iz Mercedesa Sprinter. Središnji tunel Mercedesa 190 trebalo je proširiti da bi primio aktualni 6-stupanjski mjenjač. Ugrađen je i diferencijal 3,2-litrene izvedbe serije W 203, dakle prethodnika aktualne C-klase. OM 601 je 1983. godine, kada se pojavio na tržištu, bio posljednji krik tehnike dizelskih motora. Pohvale agregatu stizale su sa svih strana. Motor je bio potpuno zatvoren, oklopljen plastičnom kapsulom i zbog svog, kako se tada činilo, tihog rada bio prozvan ‘Flüsterdiesel’ (šaputavi dizel). Za današnje pojmove on radi bučno poput traktora, ali tada je predstavljao veliko unaprjeđenje u odnosu na prethodnika sa oznakom OM 615, nazvanog ‘Dom’ (katedrala). To je bio gotovo muzejski primjerak iz pedesetih godina, pravi starac, koji je radio grubo poput kovačkog čekića, ali je praktički bio neuništiv. Ni po svojim dimenzijama, ni po svom konceptu nije odgovarao ugradnji u Baby-Benz i stoga se pristupilo konstruiranju motora OM 601. Kada se temperament motora OM 601 s okretnim momentom od 123 Nm ocjenjuje prema današnjim mjerilima, ocjene bi bile nepovoljne. Treba mu 18,1 sekundi do 100 km/h, postiže 160 km/h i troši dobrih 7 l/100kma. Četvrt stoljeća promišljanja i konstantnog usavršavanja dizelskih motora doveli su do velikog napretka. Koliki je napredak ostvaren postaje jasno kada se stari 190 D usporedi s Mercedesom 190 D BlueEFFICIENCY na kojem je izvršena ‘transplantacija’ motora. Potrošnja je fenomenalna: 4,9 l/100km. Pritom automobil ubrzava do 100 km/h za 6,2 sekunde i postiže 240 km/h! S takvim vrijednostima Mercedes 190 s ‘transplantiranim srcem’ bio bi tadašnjem modelu Porsche 911 više nego dostojan protivnik. A riječ je o dizelu!


Nova je C-klasa sigurnija i udobnija, a sve to uzima danak koji se ogleda u povećanoj masi vozila

Što je u novom OM 651 drugačije u odnosu na OM 601? Prvo, ne radi se o motoru sa pretkomorama, već o motoru sa direktnim ubrizgavanjem. Kod motora OM 651 se koristi ‘common-rail’ sustav četvrte generacije. Novina je koncept ‘piezo’ injektora, sa direktnim upravljanjem iglom crpke. Karakteristika ovog sustava je inverzno ubrizgavanje, što znači da ventili za ubrizgavanje ne ubrizgavaju pri povećanju napona, već pri opadanju napona na brizgaljki. Blok motora je izrađen postupkom izvlačenja sivog lijeva i zamijenio je aluminijski blok motora prethodne generacije. Blok od sivog lijeva jest teži, ali je bolji za akustičku izolaciju, a i stabilniji je, tako da predstavlja prvi izbor kod motora sa natpunjenjem. Ostala bitna tehnološka obilježja motora OM 651, koji je nagrađen kao “Engine of the Year 2009.”, jesu: pogon zupčanika u kombinaciji sa lančanim pogonom straga na izlazu snage, dva Lanchester vratila za uravnoteženje, upravljačka jedinica motora na kućištu filtera za zrak, koja se hladi usisnim zrakom, karter podjeljen na dva dijela s donjim dijelom kartera od plastike (optimiziran na buku).


240 km/h na brzinomjeru, vozači modela 190 D o tome su nekada mogli samo sanjati

S novim dizelskim motorom Mercedes-Benz je prvi put na jednom serijskom dizelašu za putnički automobil primijenio dvostupanjsko prednabijanje preko turbopunjača visokog i niskog tlaka Cilj je bio da se uklanjaju mane jednog velikog turbopunjača, u koje spadaju moment inercije velikog punjača, njegovo sporo djelovanje, koje vozač može primijetit kroz trom polazak i sporo odaziv motora pri niskim okretajima (turborupa). U svojoj najsnažnijoj varijanti ovaj dizelski agregat iz obujma od 2143 ccm ostvaruje snagu od 150 kW (204 KS). Što se specifične snage tiče, novi motor sa 70 kW (95,2 KS) i okretnim momentom od 233 Nm po litri obujma ostvaruje vrhunske vrijednosti. Rezultati su zaista zapanjujući, a osjećaj u vožnji jedinstven. Mercedes-Benz 190 D BlueEFFICIENCY ubrzava za 6,2 sekunde od 0 do 100 km/h. To znači da ovu standardnu sprint disciplinu savladava za 11,9 sekundi brže od nekadašnjeg 190 D. Velika elastičnost motora omogućava izuzetna međuubrzanja, što u velikoj mjeri olakšava pretjecanja.


Motor mora neprestano razmjenjivati podatke s elektronikom ugrađenom u prtljažnik: bez ovih signala OM 651 ne može ni startati

Još su uvjerljivije razlike među motorima različitih generacija što se potrošnje tiče: i pored toga što je snaga porasla sa 72 KS (OM 601) na 204 KS (OM 651), umjesto 7,3 litre, koliko je trošio stari, novi motor u staroj karoseriji troši svega 4,9 l/100km u NEFZ-ciklusu. Ne samo što je oko 30 posto štedljiviji, nego je zahvaljujući katalizatoru i ugrađenom filteru za čestice čađi i mnogo čistiji nego stari motor: Euro 5 naspram Euro 1. U kompletan je projekt bilo potrebno uložiti mnogo više napora nego što se na početku procjenjivalo. U projekt je investirano oko 1600 radnih sati. Takav bi automobil stajao najmanje 60.000 eura.

Auto blic
FOTO: BERND HANSELMANN, DAIMLER

ZAKLJUČAK: Konačno zaustavite trend povećanja mase!
Je li rješenje problema u “transplantaciji” novih motora u stare automobile? Nije, to je ipak sanjarenje, zbog napretka učinjenog u posljednjih četvrt stoljeća. Moderni C 250 CDI nije mnogo sporiji, niti žedniji od mješanca Mercedesa 190 D BlueEFFICIENCY. Veću sigurnost i komforu da i ne spominjemo. Pa, ipak, ovaj eksperiment je uvjerljiv dokaz da je potrebno konačno zaustaviti spiralu povećanja mase automobila iz generacije u generaciju. To je zaključak koji bi trebao inspirirati inženjere. I to ne samo u Mercedesu.

Napredak u kilogramima
Što je to što Mercedesu 190 D sa “transplantiranim motorom omogućuje ostvarivanje izuzetnih performansi? Prije svega njegova mala masa! Mercedes 190 D BlueEFFICIENCY je 385 kilograma lakši od aktualnog Mercedesa C 250 CDI BlueEFFICIENCY. Samo je karoserija starog modela sa svojih 264 kg čak 174 kg lakša nego kod aktualne C-klase. Zbog čega su moderni automobili toliko teški? Pored veće prostranosti, aktualni model C-klase je 16 centimetara duži i po devet centimetara širi i viši od Mercedesa 190. Po pitanju sigurnosti i komfora također je učinjen veliki napredak. To su zahtjevi današnjice na koje nekadašnji modeli ne mogu odgovoriti. Pošto se danas nitko ne želi odreći zračnih jastuka i klima-uređaja, potrebna su drugačija rješenja kako bi se smanjila potrošnja goriva: učinkovitiji pogoni, još bolja aerodinamika, još inteligentniji menadžment motora i, naravno, još efikasnija laka konstrukcija, koja ne utječe na tehniku za sigurnost.