TEST ALFA ROMEO GIULIETTA 1.4 TB DISTINCTIVE
Autor: Davor Kindy   
Četvrtak, 23 Prosinac 2010
Image

Za malo je novi Alfin adut kompaktne klase izgubio pobjedu u nedavnom izboru za ‘Europski automobil 2011. godine’. Pobjednik Nissan Leaf, prvi automobil na električni pogon koji je pobijedio u ovom prestižnom izboru, osvojio je 257 bodova. Giulietta se sa 248 plasirala na drugo mjesto, a treća je bila Opel Meriva sa 237 bodova. Desilo se to točno deset godina poslije pravog trilera iz 2000, kad je prethodni model Alfa 147, doslovce u foto-finišu, odnijela titulu ‘Europskog automobila 2001. godine’, sa 238 bodova, samo jednim više od ‘sigurnog pobjednika’ Ford Mondea. Pričalo se tada da nisu bila čist posla, odnosno da se radilo o uroti francuskih novinara, koji su kolektivno u glasovanju bojkotirali Mondeo. Navodno je, za novinare bio bolji od modela za prodaju - navodno su branici bili dodatno zalijepljeni... Radilo se i o tradicionalno snažnom lobiranju grupacije Fiat na novinare, zbog čega je talijanski koncern dosad imao 12 pobjeda (devet Fiat, dvije Alfe i jedna Lancia). Opel je imao tri, a Volkswagen tek dvije pobjede! Ovo navodimo, jer postoje glasine da je velik broj novinara napravio konsenzus da izaberu bilo koga, samo da opet ne pobijedi talijanski auto. Giulietta je zbog toga, možda, platila ceh prijašnjih ‘grijehova’ u neumjerenom lobiranju.

Image
Giulietta izgleda kao skladno napuhana 147-ica: produžena je sa 422 na 435, proširena sa 173 na 180 i povišena sa 144 na 146,5 centimetara

Nova je Alfa, zapravo, toliko poboljšana u usporedbi s prethodnim modelom 147, da teško može stati u istu rečenicu s njom. O povećanju komfora najviše svjedoči devet centimetara veći međuosovinski razmak i sedam centimetara veća širina. Uz to je i masa povećana za 150 kilograma te Giulietta djeluje upadljivo masivnija, čvršće i sigurnija. Prva je Giulietta predstavljena davne 1954., a drugi model s tom oznakom 1977. godine. Ovaj treći model nema koncepcijske veze s prethodnima Giuliettama, odnosno Giuliama, koji su imale stražnji pogon, nego slijede koncepciju Alfasuda, o kojemu pišemo niže u tekstu. Bilo kako bilo, Giulietta je dobrodošla na tržište i lijepo bi pristajao naslov, koji je 1977. bio napisan u tekstu slovenskog Avto Magazina, tada jedine respektabilne autorevije na ovim prostorima - ‘Buongiorno Giulietta’ (tal. Dobar dan Giulietta). Zapravo, stigao je model kakvog smo od Alfa Romea i očekivali, nakon već pomalo umornog modela 147. Na test smo dobili osnovni model, s turbobenzincem obujma 1368 ccm i snage 120 KS te srednjim paketom opreme Distinctive, vrijedan 23.000 eura.

Image
Novi kompakt iz Milana se za početak proizvodi isključivo s petorim vratima i stražnjom kvakom skrivenom u okvir vrata, kao i na prethodnoj Alfi 147

Odmah da zaključimo - to je prava mjera. Naime, unutrašnjost je bogato opremljena, te je ugrađeno praktički sve što se traži od jednog temperamentnog obiteljskog kompakta. Unutrašnjost je neobično, ali lijepo opremljena, jer su Alfe oduvijek bili automobili s dušom i srcem (odnosno to su željele biti). Malo nam je zasmetalo što plastika, a i obloge djeluju pomalo jeftino. Konkretno, ovih smo dana vozili i novi Citroën C4 i, za ljubitelje Alfe nažalost, francuski kompakt, premda jeftiniji, u unutrašnjosti djeluje osjetno dorađenije. Poput premium automobila, u usporedbi s Giuliettom. Daleko od toga da u interijeru ima zamjerki, ali ako se Giulietta želi približiti Audiju A3, BMW-u serije 1, a i Volvu C30, trebat će ubrzo poraditi na materijalima unutrašnjosti. Zato su komande postavljene optimalno i vožnja je užitak. Jedino, velika aluminijska kugla na ručici mjenjača, nikako nam nije bila po volji, pogotovo kad je ujutro hladna kao led (a ljeti zna biti prevruća). Prostora sprijeda ima u izobilju, a straga prosječno - otprilike kao u Golfu i nešto manje nego u Astri. OK, rekli bismo, što vrijedi i za prtljažnik od 350 litara. Kad se sve dobro pogleda i pregleda, nema se što prigovoriti kvaliteti izrade, odnosno sve je napravljeno dobro, ili vrlo dobro.

Image
Brzinomjer i okretomjer s crvenim osvjetljenjem smješteni su u dvije duplje, što je poznati specijalitet Alfe, kao i kazaljka brzinomjera okomito usmjerena na dolje, kad je na nuli

Turbobenzinac 1.4 TB dostupan je sa 120 i 170 KS, a razlika je samo 1000 eura. Prije nego smo pokrenuli motor mislili smo da neće ispuniti ono što se očekuje od onoga što predstavlja Cuore Sportivo. Ali čim smo okrenuli kontaktnim ključem, motor je zdravo, muški proradio, a već napon prvih stotinu prevaljenih metara zaključili smo da s ovim motorom nigdje nećemo biti u podređenom položaju. Dapače. Oštro kreće već od niskih okretaja, što je zasluga najvećeg okretnog momenta od 206 Nm pri 1750/min, po mjeri dobrog turbodizelaša. Zbog toga se stječe dojam da motor stvarno raspolaže s oko 135 KS. Dobro mu asistira mjenjač sa šest stupnjeva prijenosa te Giulietta, uz lijepi zvuk iz ispušne cijevi (tradicija!) stotku hvata u 9,4 sekunde. Zapravo, s ovim je motorom Giulietta temperamentna i poletna, što dodatno dobiva na vrijednosti, kad se u obzir uzme masa od 1,4 tone. Motor se rado vrti i kontinuirano vuče do 5900/min, kad svakako treba prešaltati u viši stupanj. Najvećih 120 KS motor otpušta već pri 5000/min te je za temperamentnu vožnju dovoljno šaltati na 4500/min.

Image
Talijanski su stručnjaci vrhunski složili ovjes, koji osigurava sportsku stabilnost, a pritom nije pretvrd za normalnu vožnju i dobro prigušuje neravnine

Najveća je vrlina Giuliette gotovo savršen sklad (naravno po mjerilima kompakta) ovjesa, kočnica, motora, mjenjača i upravljačkog mehanizma. Lijepo radi električni servouređaj, što je mana nekih konkurenata. Rezultat je užitak upravljanja i vožnje, po čemu su Alfe i dosad bile dobro poznate. Giulietta, dakle, nije iznevjerila. Podjednako je uvjerljiva u u gradu, gdje je lako svakome pobjeći na semaforu, na brzim autocestama te zavojitim državnim i županijskim cestama. Zapravo, na njima nam je bilo najljepše voziti, jer tada najviše do izražaja dolazi snaga motora u srednjem području okretaja, uz dobro složeno podvozje i upravljački mehanizam. Giulietta snažno kreće naprijed u svakom stupnju, a ne treba je cijediti u okretajima, da bi se držali visoki brzinski prosjeci. Uvjerljivim performansama pomažu i snažne kočnice, s prednjim diskovima od 281 mm, a u brzim prolascima kroz zavoje, motor ima dovoljno rezerve snage za izvlačenje. Nakon svakog se zavoja stječe dojam da se, potpuno sigurno, moglo ići i brže. Na kraju smo bili zadovoljni i potrošnjom goriva, koja je na testu iznosila 8,2 litre. U normalnoj se vožnji može računati sa sedam, što je prihvatljivo. Uz sve to ide i osjećaj čvrstoće karoserije i visoke sigurnosti (Giulietta je suvereno osvojila pet zvjezdica po Euro-NCAP testu). Kad se sve to uzme u obzir, cijena od 23.000 eura izgleda pristojno, premda je, zbog iznimno jake konkurencije u kompaktnoj klasi, teško staviti ruku u vatru za uspjeh Giuliette na našem tržištu.

dr. Željko Marušić

Image
Najveća vrlina ove Alfe je posebnost i prizvuk sportske marke, čime se izdvaja od brojnih konfekcijskih modela i cilja na kupce premium kompakata

DOBRO JE ZNATI...
Giulietta je peta generacija kompaktnog Alfa Romea, s prednjim pogonom. Prvi je bio Alfasud iz 1971. Bio je to i prvi Alfa Romeo s prednjim pogonom, k tome još i s bokserskim motorom. Alfasud je imao skladnu kombi-limuzinsku karoseriju, kvalitetno postolje i temperamentan motor. No hrđala je već 'u prospektu', što nije bilo pogubno samo za uspjeh Alfasuda, nego i za ugled Alfa Romea. S vremenom je kvaliteta poboljšana pa je Alfasud izdržao do 1983. Nasljednik je dobio brojčani naziv 33, a proizvodio se kao trovolumenska limuzina i karavan Giardinetta. S jednim je redizajnom izdržao sve do 1994. i pojave modela 145. Bila je to ponovno kombi-limuzina 'golf-klase', a radila se i kao (manje uspješna) limuzina 146. Donedavno aktualni model 147 predstavljen je 2000. te je osvojio titulu 'Europskog automobila 2001. godine'. Tako je Giulietta peti kompaktni model Alfa Romea.

PLUS:
dizajn, solidna izrada, vozna svojstva, prostrana unutrašnjost, bogata oprema
MINUS:
mjestimice jeftini materijali, vidljivost straga

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE
Motor: redni 4-cilindarski, turbobenzinski, ugrađen sprijeda poprečno, dva bregasta vratila u glavi, zupčasti remen, 16 ventila, blok od sivog lijeva, intercooler
Obujam: 1368 ccm
Provrt x hod: 88,0 x 91,4 mm
Kompresija: 17:1
Snaga: 88 kW/120 KS pri 5000/min
Moment: 206 Nm pri 1750/min
Pogon: prednji
Mjenjač: ručni stupnjeva
Ovjes: sprijeda neovisan, McPherson opružne noge, poprečna ramena, stabilizator; straga: multilink, stabilizator
Kočnice: samoventilirani diskovi 281 mm, diskovi 264 mm, ABS/BAS/ESP
Gume: 205/55 R16
Dimenzije: 435,1x179,8x146,5 cm
Osovinski razmak: 263,4 cm
Krug okretanja: 10,9 m
Prtljažnik: 350 l
Spremnik goriva: 60 l
Masa/nosivost: 1365 kg/480 kg
Najveća brzina: 195 km/h
0-100 km/h: 9,4 s
Potrošnja: 8,6/5,4/6,4l/100 km
Potrošnja na testu: 8,2 l/100 km
Cijena: 23.000 EUR (testni model 23.500)

Serijska oprema Distinctive
ABS/ASR/BAS/VDC * Hill Holder • prednji i bočni zračni jastuci + zračne zavjese • el. zatvarač diferencijala (Q2) • ručna klima • el. podizači prednjih stakala • el. podesivi i grijani vanjski retrovizori • tempomat • putno računalo • radio/CD • volan i mjenjač u koži • aluminijski naplaci • maglenke • Stop&Start sustav...

Doplata
metalizirani lak .... 500 eura

Još fotografija…

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Zadnja Promjena ( Utorak, 28 Prosinac 2010 )